Humani papiloma virus (HPV) je najčešće spolno prenošen virus, jednako raširen između oba spola. Najrizičnije su mlađe dobne skupine, te se procjenjuje kako gotovo svaka osoba bude barem jednom u životu zaražena HPV-om, od čega je čak 50% oboljelih zaraženo kancerogenim sojem.

Većina infekcija su bezopasne i imunološki sustav ih eliminira, osobito u dobi prije 30. godine života, no ponekad se infekcija zadrži i može uzrokovati razvoj različitih vrsta tumora.

Ukoliko posumnjaš na prisutnost kondiloma, ili drugi oblik HPV infekcije, važno je da se što prije testiraš, kako bi se moglo početi s odgovarajućim tretmanom i spriječilo daljnje širenje zaraze.

Genitalna infekcija HPV-om se širi kontaktom s kožom ili sluznicama zaražene osobe. Za prijenos HPV-a nije nužno oštećenje kože ili sluznica prilikom kontakta, no pogoduje njegovom širenju. Poznata su tri glavna načina prijenosa HPV-a; seksom, francuskim poljupcem i kontaktom s HPV uzrokovanim bradavicama. Osoba se može inficirati HPV-om prilikom vaginalnog, analnog i oralnog seksa sa zaraženim partnerom.

Rizik od obolijevanja raste s čestim mijenjanjem partnera i ranim stupanjem u intimne odnose. HPV je i dalje zarazan čak i kad bradavice i lezije nisu prisutne. Također su zabilježeni slučajevi prijenosa HPV-a s majke na novorođenče, koji u tom slučaju može uzrokovati pojavu respiratornih bradavica u dišnim kanalima i plućima ili na glasnicama novorođenčeta. U slučaju provedenog tretmana protiv genitalnih bradavica, savjetuje se dalje korištenje kondoma kako bi se spriječilo širenje HPV infekcije u slučaju zaostalog HPV-a u subkliničkom obliku.

S obzirom na visoku rasprostranjenost virusa, važno znati za mogućnosti prevencije ili smanjenje vjerojatnosti od obolijevanja, kako bi se izbjegao emocionalni stres koji ova infekcija donosi i očuvalo spolno zdravlje. Jedini 100% učinkoviti način prevencije od zaraze HPV-om je apstinencija od svakog intimnog kontakta, uključujući francuski poljubac, oralni, analni i vaginalni seks, što od većine odraslih osoba nije realno za očekivati.

Danas dostupna cjepiva protiv HPV-a su mogu koristiti kao prevencija od zaraze HPV sojeva koji su najčešći uzročnici HPV uzrokovanog tumora. Vakcinacija može spriječiti nastanak HPV povezanog tumora i genitalnih bradavica, no ne pruža zaštitu protiv svih sojeva HPV-a. Monogamija i smanjenje broja seksualnih partnera smanjenje rizik od zaraze HPV-om. Sa svakim novim partnerom povećava se i šansa od infekcije. Korištenje kondoma tijekom seksualnog odnosa umanjuje mogućnost prijenosa zaraze, no nije potpuno učinkovito rješenje.

Rak vrata maternice je zloćudni tumor karakteriziran nekontroliranim rastom stanica cerviksa, donjeg dijela maternice koji se nastavlja na vaginu. U Republici Hrvatskoj od ove bolesti godišnje oboli oko 350 žena, od čega ih čak 35% izgubi borbu za život. Rak grlića maternice pogađa žene svake dobi, a najčešće obolijevaju žene između 30. i 45. godine starosti. Žene mlađe od 25 godina rijetko obolijevaju.

Cervikalna displazija, ili displazija vrata maternice, je predkancerogena promjena epitelnih stanica vrata maternice okarakterizirana njihovim abnormalnim rastom. Takve stanice nisu tumorske, no ukoliko nisu dovoljno rano i pravilno tretirane, velika je vjerojatnost da će se razviti u tumor. Perzistentna HPV infekcija je najveći rizični faktor za razvoj ovog stanja.

Genitalne bradavice su visokozarazna spolno prenosiva bolest uzrokovana HPV-om. Poznato je preko 100 HPV sojeva koji uzrokuju bradavice, no svega nekoliko su uzročnici genitalnih bradavica. Najčešći uzročnici genitalnih bradavica su HPV sojevi 6 i 11, također znani i kao niskorizični sojevi, tj. sojevi s niskim rizikom od razvoja tumora. Iako niskorizični, izrazito su zarazni i prilikom seksualnog odnosa sa zaraženom osobom vjerojatnost prijenosa zaraze je iznad 50%.